Analiza realizacije praktične nastave u srednjim školama
Kako izgleda praktična nastava u srednjim školama?
Kada teoriju zamijenimo praksom, otkrivamo koliko smo (ne)spremni za stvaran rad. Ali, da li je problem u nama ili u načinu na koji se praksa organizuje?
Naš tim je uradio istraživanje i objavio “Analiza realizacije praktične nastave u srednjim školama u Bosni i Hercegovini” koja otkriva brojne izazove koji ometaju njenu kvalitetnu primjenu kao i pozitivne primjere za koje srednjoškolci imaju priliku.
Prema našem istraživanju, čak 16% srednjoškolaca izjavilo je da ne zna šta je plan prakse, što pokazuje da učenici često nisu dovoljno informisani o ovom segmentu obrazovanja. To otvara pitanje – da li škole i nastavnici dovoljno jasno komuniciraju šta učenici mogu očekivati od praktične nastave? Ako učenici nisu svjesni šta bi trebali naučiti, kako onda mogu izvući maksimum iz iskustva?
Pored toga, 34,71% učenika obavlja praksu u školskim objektima, u specijalizovanim prostorijama, radionicama ili laboratorijama. Međutim, svi srednjoškolci nemaju iste prilike. Srednjoškolci koji imaju priliku da praksu obavljaju u preduzećima često bolje razumiju specifične zahtjeve svoje buduće struke i razvijaju osjećaj profesionalne odgovornosti.
Učimo, vježbamo, polažemo testove, ali šta kad dođe trenutak da sve to primijenimo u stvarnom svijetu?
Iako praktična nastava igra ključnu ulogu u obrazovanju budućih stručnjaka, njena realizacija u srednjim školama često nailazi na prepreke. Nedostatak adekvatne infrastrukture, nejasni planovi i ograničena saradnja sa privrednim sektorom samo su neki od faktora koji utiču na njenu efikasnost.
- Mnogi učenici nisu dovoljno upoznati s planom i programom praktične nastave, što može rezultirati nedostatkom motivacije i osjećajem nesigurnosti.
- Mnoge škole nemaju adekvatno opremljene radionice i laboratorije, pa učenici ne rade na opremi kakvu će koristiti u stvarnim poslovnim okruženjima.
- Nedostatak saradnje između škola i kompanija ograničava mogućnosti učenika da praksu obavljaju u stvarnim poslovnim okruženjima.
- Učenici iz manjih i ruralnih sredina često imaju manje mogućnosti za kvalitetnu praksu u odnosu na one iz većih gradova.
Mi želimo DOBRU praksu, a vi?
Praktična nastava bi trebala biti most između školovanja i zaposlenja. No, trenutni model u BiH se suočava sa ozbiljnim izazovima. Našim srednjoškolcima moramo omogućiti kvalitetno obrazovanje i bolju priliku za zapošljavanje te unaprijediti način na koji se praksa organizuje. To sve možemo postići na sljedeći način:
- Bolja informisanost učenika i jasna komunikacija o planu i ciljevima prakse može poboljšati angažovanost i motivaciju učenika.
- Jačanje saradnje sa privredom kako bi učenici imali priliku da rade u stvarnim radnim okruženjima.
- Poboljšanje opreme u radionicama i laboratorijama koje će značajno povećati kvalitet praktične nastave.
Kvalitetna praktična nastava ne bi trebala biti privilegija malog broja učenika, već standard u obrazovanju svih koji se pripremaju za tržište rada. Jačanje saradnje između škola i poslodavaca, unapređenje školskih kapaciteta i jasnija struktura prakse mogu značajno doprinijeti njenoj efikasnosti. Ključno je osigurati da učenici dobiju iskustvo koje ih zaista priprema za profesionalne izazove.
Da li je vrijeme za BOLJU praksu?
Ovo istraživanje kreirano je u sklopu projekta “Mi želimo dobru praksu, a vi?” kojeg implementira Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT. #InstitutKULT #KULTCHANGE